7 zanimljivih razlika između Hrvatske i Nizozemske

1950

Krećete živjeti u Nizozemsku ili se već tamo nalazite? Zanima vas koje razlike postoje između Hrvatske i Nizozemske?

Ovdje ćete pročitati 7 stvari za koje smatram da ih je dobro znati i da će vam puno pomoći pri dolasku u Nizozemsku. Pisat ću o tome na što morate pripaziti, čemu se možete radovati i što sve možete očekivati. Također ću u tekstu navesti nizozemske riječi koje su relevantne za određenu temu i koje možete koristiti prilikom traženja informacija na internetu.

Živim 24 godine u Nizozemskoj i otvoreno ću vam pričati o svojim iskustvima. Kako sam od malena stalno putovala iz Nizozemske u Hrvatsku i čak se znala zadržavati u Hrvatskoj i do godinu dana, smatram da vam mogu podijeliti korisne informacije o prednostima i nedostacima života u Nizozemskoj u usporedbi s Hrvatskom. Nadam se da će vam ovaj članak biti od koristi i slobodo mi pišite ako imate bilo kakvih pitanja!

Razlike Hrvatska – Nizozemska

1. Više od 23 milijuna bicikala za 17 milijuna Nizozemaca

Jedno dijete naprijed, drugo dijete natrag, napunjene torbe za kupovinu s desne i s lijeve strane – i to sve bez kacige. Ono što je za moje prijateljice iz Hrvatske izgledalo kao samoubojstvo je za Nizozemce zapravo najnormalnija stvar na svijetu.

Nigdje drugdje na svijetu nema toliko bicikli kao u kraljevstvu biciklista: otprilike 17 milijuna Nizozemaca posjeduje po glavi stanovnika u prosjeku 1.4 bicikla. Činjenica je da u Nizozemskoj trenutno postoji oko 23 milijuna bicikala. Prije dvadeset godina taj je broj iznosio 16 milijuna. Početkom 2021. godine u ovoj je zemlji bilo gotovo 2,5 milijuna električnih bicikala!

Uvijek pripazite kada šetate po ulici jer se tempo na biciklističkim stazama ubrzao i gužve postaju sve veće. Osobito u Amsterdamu su turisti najopasniji, jer ne poznaju staze niti pravila, a žele obići cijeli grad na iznajmljenom biciklu. Ako se odlučite preseliti u Amsterdam ili u bilo koji drugi grad u Nizozemskoj, nakon određenog vremena uklopit ćete se sve više i više u biciklističku kulturu. I obećajem, zaljubit ćete se u nju!

Nizozemska je savršeno mjesto za istraživanje biciklom. Zemlja ima mnogo biciklističkih staza i označenih biciklističkih ruta, krajolik je ravan,  a usput se može puno toga vidjeti. Ako živite u malo većem gradu bit će vam sasvim dovoljan bicikl. Sva mjesta su dobro povezana biciklističkim stazama i ako želite ići negdje van svog mjesta bih vam preporučila da odete vlakom. Vlakovi su izuzetno dobro spojeni i jako se brzo može doći od jedne do druge lokacije. I još jedan veliki plus: sav javni prijevoz u Nizozemskoj je na zelenoj energiji tako da svojim putovanjem ne štetite prirodi.

2. Planirate imati psa u Nizozemskoj? Ne zaboravite na porez!

Vjerovali ili ne, u Nizozemskoj ste obvezni plaćati porez na pse. Ovaj je porez uveden kako bi broj pasa u gradovima bio reguliran i ograničen. Porez na pse (takozvani hondenbelasting ili blaftaks) jedan je od najstarijih poreza u Nizozemskoj. Veličina poreza ovisi o tome u kojoj općini živite te koliko pasa imate. Plaćate više za svakog dodatnog psa kojeg imate. Od svih kućnih ljubimaca, samo za pse trebate platiti porez i obaviti registraciju.

Porez na pse je općinski porez. To znači da ovaj porez plaćate svojoj općini, a ne poreznim vlastima. Ako nabavite novog psa, morate to odmah prijaviti općini u kojoj živite, jer ako ga ne prijavite riskirate novčanu kaznu. 

Iznosi koje općine naplaćuju za pse se dosta razlikuju. Najskuplja općina Groningen naplaćuje gotovo €133,80 godišnje, dok se sve više općina odlučuje za ukidanje poreza na pse. Na primjer dva najveća grada Amsterdam i Rotterdam više ne naplaćuju porez na pse, dok se u Hagu plaća €125,76 za jednog psa i €322,80 za dva psa. Općine u sjevernim provincijama naplaćuju relativno manje poreza na pse nego drugdje. U Drentheu se u niti jednoj općini više ne naplaćuje porez na pse. U Groningenu i Frieslandu to vrijedi jedino za 4, odnosno 3 općine.

3. Dovoljno vam je znanje engleskog jezika

U Nizozemskoj se većina ljudi zna dobro sporazumjeti na engleskom jeziku. Jedan od najvažnijih razloga je taj što djeca već rano počinju učiti engleski jezik. U osnovnoj i srednjoj školi je engleski obvezan predmet obrazovanja. Uz to se gledaju mnogi engleski televizijski programi i ljudi međusobno često pričaju na engleskom. Uz to postoji puno međunarodnih škola koje nude dvojezičnu nastavu, pretežito na engleskom jeziku.

Za rad u Nizozemskoj nije nužno da govorite tečni nizozemski. U većini firmi se engleski čak koristi kao glavni poslovni jezik, ali imajte na umu da će vam znanje nizozemskoj jezika povećati šanse kod zapošljavanja. To posebno važi za komercijalne i administrativne poslove, kao i za poslove u uslužnoj djelatnosti. Poslodavac će više cijeniti osobu koja je spremna uložiti svoje vrijeme u nizozemski jezik i kulturu. Učenje nizozemskog jezika će pokazati da ste voljni učiti, napredovati i da ste spremni prihvatiti nove izazove u životu.

4. Običaji na rođendanima

U Nizozemskoj se slavlje rođendana poprilično razlikuje od hrvatskih tradicija. Većina rođendana se slavi kod kuće gdje se dnevna soba uredi tako da se sve stolice stave u krug i da svi goste sjede zajedno i razgovaraju. Sve na čemu se može sjediti, na primjer kauč, fotelja, vrtna stolica ili klupa (ili u hitnim slučajevima čak i stolice iz susjedne kuće) bit će premješteno iz drugih prostorija u dnevni boravak kako bi se stvorio krug.

Kada stignete na rođendan čestitajte svima u tom krugu, a ne samo osobi kojoj je rođendan. I nemojte zaboravite svakoj osobi dati ruku ili se poljubiti s tri poljupca. Uz to naravno nećete doći praznih ruku. Donesete poklon (koji ste najvjerojatnije kupili s njezinog ili njegovog wish lista) i oni ga otvaraju pred vama. 

Tu po meni dolazi do jednog zanimljivog dijela: puno Nizozemaca će tijekom otvaranja poklona reći nešto u smislu: “Ako ti se ne sviđa poklon dat ću ti račun pa ga slobodno vrati ili zamijeni.” Račun se skoro pa uvijek sačuva, ponekad se čak i daje uz poklon. Cijene poklona se međusobno baš i ne razlikuju toliko, pa ljude nije sram dati račun. 

Nizozemci će jedino potrošiti puno novca ako nešto smatraju korisnim i vrijednim. Oni nisu narod koja se razbacuje novcem. Takozvana zuinigheid (štedljivost) pripada jednomu od često navedenih stereotipa Nizozemaca. S time je povezan i izraz ”to go Dutch”koji se koristi tijekom izlaska kada svatko sebi plaća piće ili ručak.

Kakvi su običaji s hranom i pićem na rođendanima? Rekla bih da je to u Hrvatskoj jedan od najbitnijih faktora. Običaj je da je stol pun hrane i da je većina toga spremljeno kod kuće dok u Nizozemskoj nije baš takav običaj. Tamo se popodne poslužuju kava i kolač i nakon toga slijedi neko piće (borrel) gdje se ljudi druže uz malo čipsa, kikirikija (borrelnootjes) i štapiće od pereca. Poslužuje se ponekad i plata s kockicama sira, narezanom kobasicom i drugim slanim poslasticama. Upozorit ću vas na to da ne očekujte stol pun domaće hrane, jer Nizozemci jednostavno nemaju to u svojoj kulturi da po cijeli dan pripremaju hranu za rođendan. Na većinu rođendana na kojima sam prisustvovala bi većina toga bilo iz dućana, čak i rođendanska torta.

S druge strane se Nizozemci jako potrude oko same prostorije gdje će se odvijati proslava rođendana. Uvijek je jako lijepo ukrase i urede s različitim dekoracijama. Dnevna soba bude puna zastavica, balona, i cvijeća. Prava rođendanska atmosfera!

5. Nizozemska svake godine postaje narančasta i slavi rođendan svog kralja

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Od 2013. godine kralj Willem-Alexander formira vladu Nizozemske zajedno s ministarskim savjetom države, dok Vladu Republike Hrvatske čine njezin predsjednik, potpredsjednici i ministri.

Kraljev dan (Koningsdag) je neradni blagdan u Nizozemskoj na kojemu sve ulice, kanali, parkovi i ljudi obaviju u narančasto povodom obilježavanja Kraljevog dana. Zabava počinje večer ranije (Koningsnacht) i nastavlja se cijeli sljedeći dan. Broj ljudi je 27. travnja duplo veći zbog ogromnog broja turista, a i zbog Nizozemaca koji iz cijele države otputuju u svoj glavni grad. Većina njih ide vlakom i tako na Kraljev dan preko 250.000 ljudi stigne samo tim prijevozom.

Sva mjesta već od ranog jutra postaju prave ulične tržnice gdje ljudi prodaju svoje knjige, igrice, sve i svašta… Za mlade ima jako puno izbora jer se povodom rođendana kralja organiziraju više koncerta i festivala od kojih su neki čak i besplatni.

6. Stereotipi: tabu ili istina?

Kao što svaka država ima neke svoje stereotipe, tako ih ima i Nizozemska. Stereotipi su intrigantna tema, a često i tabu. Nabrojat ću neke od postojećih stereotipa za Nizozemsku i njezino društvo: svi kamp prikolicama idu na ljetovanje u Francusku, svi se Nizozemci drogiraju, jako su škrti i što se tiče izgleda su svi visoki, imaju plavu kosu i plave oči. Na Nizozemski se narod gleda i kao na izuzetno otvoren sustav vrijednosti, slobode i tolerancije gdje svatko ide svojim putem i radi to što želi, ali rekla bih da je u realnosti drugačije. Nizozemci su jako organizirani te poštuju red, rad i mir.

Meni se u Hrvatskoj stvarno često znalo dogoditi da me netko pita da li se naprimjer u coffeeshopovima dobije džoint uz naručenu kavu. Naravno da to nije tako, jer u niti jednom kafiću se ništa ne dobije dok se ne naruči i plati. U coffeeshopu se može popiti samo piće, a džoint se jedino smije pušiti ako ne sadržava duhan nego čistu marihuanu. Dosta njih bi se začudilo kada bi im rekla da većina Nizozemaca ne puši marihuanu. Smatram da to većinom turisti koriste, jer je to njima puno zanimljivije nego Nizozemcu kojemu je marihuana dostupna svaki dan.

Za kraj bih još spomenula bitnost čavrljanja oko prognoze vremena. Nizozemci stalno razgovaraju o vremenu i često to u razgovoru bude jedno od prvih pitanja: “Hoe is het weer daar?” (Kakvo je vrijeme kod vas?). Postoje puno različitih načina za reći kakvo je vrijeme i o tome stvarno mogu puno pričati. Druge omiljene teme su im kućni ljubimci i godišnji odmori, o tome mogu pričati satima. 

7. Običaj davanja džeparaca djetetu za hranu i odjeću

Nizozemci imaju običaj davanja džeparca djetetu, jer smatraju da je to dobar način da dijete uči kako se ponašati s novcem i kako naučiti štedjeti. Budući da mogu samostalno donositi odluke o džeparcu, djeca uče o vrijednosti novca. 

Kada sam krenula u srednju školu, primijetila sam kako su moje prijateljice počele dobivati određeni iznos novca od roditelja. Prvo mi nije bilo jasno zašto su tek tako dobivale novce, jer sam se ja sa svojih 14 godina zaposlila u restoranu kao konobarica i htjela zaraditi svoj džeparac. Roditelji me nikada nisu prisiljavali na rad, nego sam bila jako znatiželjna i htjela naučiti više o radu u ugostiteljstvu. Nakon određenog vremena sam i ja počela dobivati džeparac sve do svoje 18. godine.

Iznos džeparca ovisi o roditeljima te je moje društvo dobivalo oko €40,- mjesečno. Najkorišteniji naziv za džeparac je zakgeld, a kada bi džeparac bio namijenjen za odjeću ili obuću to bi se nazvalo kleedgeld. Postoje čak različite tablice na internetu s usporedbom godina i iznosa koje možete dati svom djetetu. I još jedna zanimljivost: više od dvije trećine djece (69 posto) prima džeparac već u osnovnoj školi! 

Sigurno se sada pitate: “S koliko godina trebam početi davati džeparac svom djetetu?” Djeca od otprilike 6 godina mogu prepoznati različite novčiće. Smatram da je to odlična dob za početak s džeparcem od recimo €0,50 do €1,- tjedno. U ovoj dobi djeca će vjerojatno htjeti odmah potrošiti svoj džeparac. Kako odrastaju, sve ih više zanima novac i počinju shvaćati da će moći kupiti nešto vrjednije ako novac štede.


Moje ime je Emma Kosanović, imam 24 godine i živim u Nizozemskoj.

Ponosna sam vlasnica prevoditeljske agencije Sempre Verba gdje nudim ovjerene prijevode i usluge tumačenja na nizozemskom, engleskom, hrvatskom, srpskom, bosanskom i crnogorskom. Specijalizirana sam za pravne i književne prijevode, te prijevode vezane za digitalni marketing i turizam.

Trebate ovjereni sudski prijevod na nizozemski jezik? Slobodno mi se javite!