Njemačka, koja je danas popularno odredište za Hrvate koji su u potrazi za poslom i boljim životom, bi iduće godine trebala povećati iznos minimalne plaće na 9,19 eura po satu, za razliku od sadašnjim 8,84 eura po satu. A u 2020. bi taj iznos trebao dodatno skočiti na 9,35 eura (69 kuna). Ovo je preporuka za potez vlade kojim se nadaju ohrabriti i dodatno povećati osobnu potrošnju unutar ovog najvećeg europskog gospodarstva.
Minimalna plaća u iznosu od 8,50 eura po satu je 2015. godine uvela vlada kancelarke Angele Merkel, te je time obuhvatila više od tri milijuna radnika koji rade za minimalnu plaću u Njemačkoj. Prilagodba iznosa minimalne plaće je izvršena prošle godine te je njen iznos povećan na trenutno važećih 8,84 eura po satu.
Ovaj preporučeni iznos utvrđuje se primjenom formule koja jednim dijelom reflektira prosječno povećanje njemačkih plaća od 4,8 posto u zadnje dvije godine. Pa bi tako uz predviđeno povećanje minimalca u 2019. povećanje približno iznosilo 4 posto. Postoje temeljne pretpostavke da će vlada prihvatiti ovaj prijedlog donesen od strane stručne komisije.
Jedan od manjih koalicijskih partnera vlade Angele Merkel iz 2015. godine, Njemačka socijaldemokratska stranka (SDP), je odigrala ključnu ulogu u uvođenju minimalne plaće. Njihovi su viši dužnosnici, što je također uključivalo i ministra financija Olafa Scholza, predlagali značajno povećanje iznosa minimalne plaće, na čak i za današnje standarde, vrtoglavih 12 eura po satu.
Trenutni planovi Olafa Scholza trenutno uključuju angažiranje dodatnih 1.400 inspektora, te će tako njih ukupno 8.600 u budućnosti nadzirati poštuju li tvrtke odredbu o minimalnoj plaći u svojem poslovanju, tj. pokušavaju li na određene načine zaobići donesene regulative o ovom pitanju.
Vjeruje se da će uz planirana povećanja iznosa minimalne plaće najvjerojatnije porasti i potrošnju kućanstava u periodu u kojem je rast njemačkog izvoza ugrožen od strane protekcionističkih mjera koje je donio trenutni američki predsjednik Donald Trump.
Njemačka je ohrabrena od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i od strane Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) da izvrši povećanje plaća, ali i ulaganja, te na taj način utječe na tržište povećanjem domaće potrošnje, što bi ujedno smanjilo ogroman višak na tekućem računu bilance plaćanja.
You must be logged in to post a comment.