Odlazak u Inozemstvo i Kulturni Šok

722

Sve svoje snage uložili ste u pronalazak posla u inozemstvu. Napokon ste ga pronašli, kupili jednosmjernu kartu, spakirali stvari i otputovali. Nakon par dana provedenih u ‘tuđoj zemlji’ javlja se polagani stres, zbunjenost i određena doza straha. To je sa sigurnošću kulturni šok, pojam o kojeme se jako malo priča i uglavnom se shvaća neozbiljno.

kulturni šok

Kulturni Šok

Da pojasnimo malo dublje. Naime, kulturni šok (engl. culture shock) je pojam koji se rabi za opisivanje zbunjenosti, tjeskobe, nelagode ili bilo kakvog negativnog osjećaja koji se javlja u dodiru s drugačijim, možemo slobodno reći ‘tuđim’ okolišom ili kulturom.

Postoji jako puno čimbenika koji utječu na javljanje ovog stanja. Istina je da se ne javlja kod svih putnika i iseljenika, te da mnogi često zanemare simptome, ali oni koji ignoriraju ovu pojavu mogu imati teška i neugodna iskustva svog putovanja ili boravka u stranim zemljama. Moramo naglasiti da je kulturni šok nenamjerna reakcija, te je uvelike uvjetovana našim odgojem i sredini u kojoj smo odgojeni, vjerskim običajima, obrazovanjem i sl. Da bismo u potpunosti shvatili ovaj fenomen, potrebno je sa sociološkog stajališta naglasiti kako svaka osoba svoju kulturu smatra neupitnom, jer je to ipak stvar koju smo učili cijelog svog života i koju ne možemo samo tako odbaciti. Upravo zbog toga, može se razviti negativna reakcija na novo okruženje u kojem se sad nalazimo, a drugačiji običaji drugih naroda mogu u nama pobuditi osjećaj izoliranosti.

Po istraživanjima, kulturni šok različito pogađa muškarce i žene, te mlade i starije osobe. Muškarci se često brže prilagode od žena i starijih osoba jer u pravilu brže pronađu posao u novoj zemlji i uspješnije se uključe u određene aktivnosti gdje se lakše socijaliziraju. Nasuprot tome, žene i starije osobe se mogu osijećati izoliranije pogotovo ako brinu o djeci ili nekom drugom članu obitelju pa nemaju vremena za posao i socijalizaciju. Kao jedan od najvažnijih čimbenika kod svih skupina javlja se jezična barijera, koja direktno utječe na kvalitetu života u stranoj zemlji te sa sobom vuče faktore kao što su socijalizacija, aktivnosti (klubovi, udruge i sl.) i održavanje uspješnih poslovnih odnosa. Dakako, prednost imaju mladi ljudi, koji lakše i brže usvajaju jezik te se lakše prilagođavaju sredini u koju dođu. Mladi se suočavaju sa još jednim problemom, a to je konflikt identiteta. Naime, od njih se često očekuje da zadrže već stečene vrijednosti i norme, dok u isto vrijeme oni imaju snažnu potrebu za prilagodbom i usvajanjem društvenih vrijednosti i normi nove okoline, te tako dolazi do konflikta.

Da bismo prevladali stres i sve te ružne osjećaje, potrebno je prvo naučiti jezik zemlje u koju idemo (ili jedan od jezika za koji smatramo da je dovoljan za svakodnevnu komunikaciju). Sljedeća stvar na koju bi trebali pripaziti je da ostanemo što je moguće više aktivni na društvenoj razini. Uključivanje u razne društvene skupine (pr. hrvatske zajednice po svijetu), bavljenje sportom i ostale aktivnosti daju nam osjećaj da smo prihvaćeni i da smo zapravo kod kuće, tj. među svojima. Dakako, veliku ulogu igra i psihološki faktor, ponajprije pozitivne misli i smisao za humor.

Postoji još jedan pojam, a to je obrnuti kulturni šok. On se javlja kada se osoba ponovno vraća u svoju matičnu zemlju, te može izazvati istu situaciju kao i obični kulturni šok.
Moramo shvatiti da je kulturni šok stanje koje se ne smije uzeti zdravo za gotovo. Kada idete živjeti u inozemstvo, morate imati na pameti da se okolina neće prilagoditi vama, nego se vi morate prilagoditi njoj. Zato ako se ikad zapitate zašto bi učili više stranih jezika ili proučavali druge kulture, sjetite se ovog članka i pojma kulturni šok.