Novi život u Njemačkoj: Kod Nas Bi Za Ovakav Standard Trebao Imati Menadžerski Ugovor

242

Kao i dosta mladih ljudi iz Hrvatske, Dario je svoju sreću odlučio potražiti u Njemačkoj odmah nakon što je  Hrvatska postala članica EU. Iako je za pronalazak posla u Njemačkoj dobro imati znanje njemačkog jezika bar na C1 ili B2 razini, Dario je imao nešto više sreće; putem interneta našao je posao u Dosendorfu u skladištu gdje je bilo potrebno znanje hrvatskog.

skladište njemačka

Za pronalazak posla nije mu trebalo mnogo. Centralno mjesto traženja posla su službene internet stranice njemačkog zavoda za zapošljavanje. Za traženje poslova za hrvatski jezik dovoljno je upisati „kroatisch“ ili „Kroatische Sprache“. Ukoliko ne znate njemački Google prevoditelj je sasvim dovoljan za shvatiti što se traži na tom poslu.

Ovdje zarađujem dosta dobro i živim standardom niže srednje klase, za što je u Hrvatskoj put puno trnovitiji. U Njemačkoj je minimalna satnica oko 8 eura neto. Neto iznos varira jer visina poreza se računa individualno s obzirom na bračni status, da li ste vjernik, ali i u kojoj regiji živite i radite. Prosječna plaća u Njemačkoj je oko 2200 €, iako ja za sada ne mogu računati na tu brojku. Nemam obitelji, niti djece, pa imam dovoljno sredstava i za putovanja i ušteđevinu, koja će mi prije ili kasnije dobro poslužiti. Živim kao i većina Nijemaca u podstanarstvu, što ovdje uopće nije bauk.”

Naime, u Njemačkoj nema iznajmljivanja bez ugovora (i plaćanja poreza). Ugovor štiti obje strane. Ljudi uglavnom uzimaju stanove u najam na deset godina i najčešće kupuju vlastiti namještaj. Postoji i mogućnost najma namještenog stana, no to se ne isplati, budući da su takvi stanovi dosta skuplji, pa na kraju bude jeftinije kupiti svoj namještaj. Najmoprimac ima veliku sigurnost jer vas vlasnik ne može izbaciti iz stana bez razloga. U većini slučajeva, vlasnik mora dati otkaz stana čak 12 mjeseci ranije. Zašto je toliko Nijemaca u podstanarstvu?

zivot u njemackoj

“Nijemci su puno mobilniji narod od Hrvata, odnosno spremni su na promjenu prebivališta unutar grada ili u neki drugi grad ako se ukaže bolja poslovna prilika negdje drugdje. Već sam ovdje tri godine i osjećam se skoro kao kod kuće i do daljnjeg se ne namjeravam vratiti, osim ako se u Hrvatskoj nešto drastično ne promijeni. Na početku nisam imao pojma njemački, ali sad ga već tečno govorim. Za posao mi nije trebao, pa nikad nisam ni pohađao formalni tečaj, nego ga učim upijajući ga od svoje okoline.“ 

Dario stan dijeli s djevojkom i prijateljem. Razlika u cijeni između samačkog života u garsonijeri i dijeljenja većeg stana je oko 50%. Cijene stanova/soba jako variraju i unutar samog grada,  pogotovo između velikih gradova i sela. U svakom slučaju, za ljude ispodprosječnih primanja savjet je da se ne živi u strogom centru grada i nikako ne u luksuznim i/li poslovnim dijelovima. Čak i identični stanovi u istoj zgradi mogu imati različite cijene, ovisno o vlasniku. Trend je da cijene najma rastu u zadnje vrijeme, što nije čudno s obzirom populacijski priljev. U Dosendorfu soba u pristojnom stanu najčešće košta između 550 i 600 €. Prilikom traženja stana treba imati na umu da će stanodavac uvijek lakše naći podstanara, nego će stanoprimac naći stan. Zato iznajmljivači moraju birati, pa najčešće traže odrezak iz banke o primanjima, što može predstavljati problem za ljude koji su tek došli u Njemačku i nemaju još primanja. U tom slučaju najčešće pomaže potvrda poslodavca da radite kod njega. Do tada uvijek postoji rezervna opcija života u hostelu.

Dario je za sad zadovoljan svojim poslom i ne traži promjene. Kod kuće odlazi jednom do dva puta godišnje i iz Hrvatske mu ništa ne nedostaje, osim obitelji.

„Kod nas bih za ovakav standard života morao imati menadžerski ugovor. U Njemačkoj život nije bajka, ima tu dosta problema, ali nije ni noćna mora. Za naše ljude problem može predstavljati mentalitet Nijemaca. Oni su nedruželjubivi u svakodnevnom životu. Nemaju navike da se svaki dan druže u kafiću poslije posla. Kava se pije na brzaka; često doslovno u hodu. Kava služi za razbuđivanje, a ne za druženje. Isto tako hrana njima predstavlja samo fiziološku potrebu, a nije ritual. Druga stvar su vikendi, posebne prilike ili godišnji odmori, pa onda guštaju u plodovima Jadranskog mora negdje kod nas. Nikako ne treba miješati Nijemca na godišnjem odmoru i istog tog Nijemca kad je kod kuće u kolotečini svakodnevnog života. Zime znaju biti dosta hladne. Led i snijeg nisu isprike za nedolazak na posao, kao recimo u Splitu. Zime traje cijelu vječnost i nakon toga slijedi nekoliko mjeseci proljeća. Postoje određena pravila kojih se jednostavno svi drže. U početku je jako teško priviknuti se na njih, ali jednom kad vam pređu u naviku, zapravo je lakše nego snalaziti se u kaosu kao kod nas. Recimo, odvajanje smeća je u Njemačkoj pod obavezno. Isto tako je nezamislivo baciti papirić na ulicu ili ne počistiti za psom. Snijeg se redovito čisti, što znači da i vi ako imate kuću morate čistiti oko nje. U suprotnom slijede kazne. Svi rokovi se moraju poštivati. Nema kašnjenja s dokumentacijom, prijavama, odjavama, plaćanjima računa. Isto tako plaće su redovite. Jednostavno, poslovi se brže pronalaze i postoji osjećaj sigurnosti. Osjećaj sigurnosti da i kad izgubiš posao, relativno brzo i lako ćeš naći sljedeći.”

Dario svima koji namjeravaju otići u inozemstvu savjetuje da se najprije informiraju o različitim opcijama na internetu s obzirom na njihovo obrazovanje, radno iskustvo i znanje stranih jezika. Sljedeći korak bi bila uspostava osobnih kontakata s ljudima iz te zemlje koji su prošli sličan put. Najbolje bi bilo ako takve osobe od ranije osobno poznajete; bivše školske kolege, susjede, rođake, poznanike. Ako slučajno ne poznajete ili vam je iz nekog razloga teško obnoviti kontakt, svakako postoje različiti forumi i grupe na društvenim mrežama. Prilikom pravljenja planova treba imati na umu  da su osim plaće bitni i troškovi života. Zatim slijedi potraga posla preko interneta, a ako to ne uspije onda se dodatno informirati o mogućnosti osobnog dolaska na „blef“ i kucanju na vrata poslodavcima.

Njemačka možda nije najbolja opcija za svakoga s obzirom na zanimanje. Tamo su jako cijenjeni i traženi iskusni radnici za obrtnička zanimanja, djelatnosti vezane za zdravstvo, strojarstvo, elektrotehniku/elektroniku i informatiku. No, najčešće za takve struke potrebno je vrlo dobro znanje jezika.