Hrvatska je od 1990. izgubila 13 posto stanovništva

Bečki institut austrijske akademije znanosti zadužen za praćenje demografije i kretanja u Europi objavio je rezultate svojeg redovitog istraživanja koje obavljaju na godišnjoj bazi. Znanstveni rezultati ovog istraživanja koji se tiču Hrvatske su i više nego poražavajući – po njima smo izgubili zabrinjavajućih 13 posto stanovništva u usporedbi s brojem iz 1990. godine.

Donekle je utješna činjenica da Hrvatska ipak nije na vrhu liste po gubitku stanovništva. Latvija je primjerice od 1990. izgubila čak 27 posto stanovništva, nešto bolje je prošla Litva s 23 posto, dok je susjedna Bosna i Hercegovina izgubila 22 posto. Protekla su tri desetljeća bila teška za zemlje istočne Europe te se to odrazilo na ovakve drastične padove broja stanovnika. Primjerice Moldavija i Bugarska su izgubile 19 posto stanovnika, Ukrajina 18 posto, dok je Rumunjska izgubila 15 posto stanovnika. Kao izuzetke od ovog pravila možemo spomenuti Češku, Slovačku i Sloveniju, koje se uspjele zabilježiti mali porast broja stanovnika koji iznosi od 2 do 3 posto.

Naravno, čisti kontrast istočnoj Europi je zapadna Europa, čije zemlje bilježe porast stanovništva zahvaljujući migracijskim trendovima s istoka Europe. Kao apsolutnog šampiona u ovoj kategoriji možemo izdvojiti Irsku koja je zabilježila porast stanovništva od nevjerojatnih 36 posto, od čega su većina doseljenici. Iza njih se nalazi Norveška koja bilježi porast od 24 posto.

Austrijski znanstvenici smatraju da Europa ostaje podijeljena zahvaljujući dugotrajnim populacijskim trendovima. To se očitava u porastu broja stanovnika bogatijih zemalja zapadne, sjeverne i južne Europe koji se temelji na doseljavanju – ali ponegdje i (u manjoj mjeri) zahvaljujući prirodnom porastu stanovništva. Migracija je nedvojbeno jak faktor u povećanju broja stanovništva pa su tako Irska, Norveška, Španjolska i Švicarskoj od 1990. do danas povećale broj stanovnika za oko 20 posto, a ponegdje i više.

Riječi kojima su bečki demografi opisali odljev i gubitak stanovništva u zemljama poput Hrvatske, Bugarske, BiH, kao i baltičkih republika je: “presedanski primjer u doba mira”. To bi značilo da ovako nešto do sada nije zabilježeno u europskoj povijesti, što je uistinu zabrinjavajuće.

Na ovakve rezultate nije moguće gledati s pozitivne strane, jer ona ne postoji. Rezultati istraživanja su nepobitni dokaz demografskog sloma Hrvatske koji predstavlja fragment jednog šireg demografskog trenda kraha istočne Europe.