Rezultati istraživanja: Glavni razlog iseljavanja Hrvata je potraga za boljim životom

71

U nedavno provedenom istraživanju od strane portala Moj Posao na uzorku od 1300 ispitanika, 43% sudionika imalo je iskustva s radom u inozemstvu (ispitanici izvan Hrvatske), dok njih 57% nikad nije radilo u inozemstvu (ispitanici iz Hrvatske).

Od svih ispitanika s iskustvom rada u inozemstvu, njih skoro polovica, točnije 45%, i dalje boravi i radi izvan granica Hrvatske. Dalje, polovica ispitanika s inozemnim radnim iskustvom prijavila je da je boravila u Njemačkoj, a čak 63% ispitanika koji još nemaju inozemno radno iskustvo je istaklo Njemačku kao poželjnu destinaciju ukoliko bi se odlučili za odlazak i traženje posla izvan Hrvatske.

Proporcionalno nizak postotak radnika s inozemnim radnim iskustvom je radilo u Austriji, tek njih 13%, dok je onih koji su radili u Irskoj 9%. S druge strane, ispitanici iz Hrvatske su upravo te dvije zemlje uvrstili među svoja poželjna odredišta.

Želju za trajnim preseljenjem izrazilo je čak 50% ispitanika iz Hrvatske, dok je njih 39 posto izjavilo da bi u inozemstvu htjeli raditi od 1 do 5 godina.

Velik dio ispitanika iz Hrvatske koji imaju svoje obitelji s djecom su spremni na trajno preseljenje, preciznije njih 52%, dok je njih 33% spremno na preseljenje s obitelji na 2 do 5 godina. Svega 7% ispitanika uopće ne želi otići u inozemstvo.

Svi ispitanici navode jednake ili vrlo slične razloge odlaska iz Hrvatske, a to su prije svega bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti društva, a tu je naravno i bolje plaćen posao i sigurnije radno mjesto u struci.

Ispitanici su kao svoje razloge za odlazak iz Hrvatske očekivano naveli nemogućnost pronalaska posla, nemilosrdnu birokraciju, kao i korupciju i bezakonje.

Obje skupine ispitanika se slažu oko izazova odlaska iz zemlje. To su očekivano odvojenost od obitelji i prijatelja, problemi pri pronalasku smještaja, ali i izazovi s prilagodbom drugačijem mentalitetu i načinu življenja.

73% ispitanika s iskustvom rada u inozemstvu su izjavili kako su prije odlaska iz Hrvatske već bili pronašli posao u inozemstvu, a isto tako bi učinila i većina onih bez iskustva, točnije njih 81%.

Što se selektivnosti pri odabiru posla tiče, 32% ispitanika s iskustvom rada u inozemstvu je pristalo raditi posao koji ipak ne bi radili u Hrvatskoj. Očekivano, navedeni razlozi za prihvaćanje takvih poslova jestu visina plaće (46% ispitanika) i bolji tretman radnika od strane inozemnih poslodavaca (41% ispitanika).

Oni ispitanici koji su prihvatili raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj su to učinili upravo zbog visine plaće. 29% posto njih zbog plaće između 1000 i 2000 eura, te 21% njih za plaću veću od 2.000 eura. Istraživanje je također pokazalo kako su žene, njih 83%, voljnije raditi raditi poslove koji su slabije plaćeni od muškaraca, preciznije njih 62%.

Od svih ispitanika s iskustvom rada u inozemstvu, njih 45% je i dalje izvan Hrvatske, dok je 27% njih obitelj i prijatelje navelo kao razlog broj jedan svojeg povratka u domovinu. Zanimljivo je i to da je čak 25% ispitanika planiralo povratak u Hrvatsku i prije no što su otišli raditi u inozemstvo.

Oko trećine ispitanika, tj. njih 34%, kao drugi razlog za povratak u domovinu navode “nedostatak benefita”.

Svega 3% je za razlog povratka navelo da više nisu željeli raditi posao koji su radili u inozemstvu, a njih 2% su rekli kako je enormno visoka cijena stanovanja bila njihova glavna motivacija za povratak.  

Očekivano, obe skupine ispitanika su prilikom razmatranja prednosti za ostanak u Hrvatskoj naveli obitelj i prijatelje. Također je zanimljivo primjetiti da su svim ispitanicima domoljublje, svjetonazor i stanje obrazovnog sustava tek na dnu liste razloga za ostanak u domovini.